Grad Omiš je pun polariteta. Sa jedne strane tu je enormna prirodna energija nastala sudarom dviju voda, stajaćice i tekućice, a sa druge strane jedan kontinuirani nemar koji je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća doveo do toga da se sva romantika bogom dane lokacije sada čita jedino u tragovima, dok je ukupna slika grada devastirana do te mjere da oku struke, ali i običnih građana, djeluje više kao privremena improvizacija nego pozitivan primjer primorskog urbanizma i kulture življenja.
Grupa poslovnih ljudi koji se po cijelom svijetu bave raznim strukama za dobrobit običnom čovjeku ima snažnu volju podići kvalitetu gradske ponude. Analizom napravljenom tijekom boravka i života u Omišu došli su do zaključka da je stara gradska jezgra i kameni masiv iznad nje iznimna vrijednost koju treba prezentirati svijetu na pozitivan način. Analogno svim sličnim starim gradovima osnovni je infrastrukturni problem kako doći, gdje parkirati auto i koji dopunski sadržaj ponuditi. Omiška stara jezgra u sadašnjem načinu korištenja ne zadovoljava te osnovne kriterije, te se došlo do zaključka da bi se intervencijom u tu problematiku mogla podići kvaliteta ponude i samim tim i nivo klijentele.
Lokacija u Planovu se sama nametnula kao rješenje gdje bi se jednim polivalentnim objektom istovremeno riješilo nekoliko gradskih nedostataka. Ta poljana nadomak grada za sada služi kao gradski džep koji se sponatano koristi za neorganizirani parking. Ima naznaka sportskih terena, freeclimberi su odavno tu u osvajanju litica. Ima i nekoliko starih poluurušenih skromnih privatnih stambenih objekata. Dakle neko gibanje se tu događa, ali u jako iritantno i neurbaniziranom okruženju.
Program
Prema sadašnjim prijedlozima Urbanističkih planova tu je predviđena rekreacijska zona. To je pozitivna inicijativa jer je i tako to početna točka, svojevrstan prirodni portal koji vodi u kanjon Cetine koji je poznat po avanturističkim sportovima koji su se tu udomaćili.
Ono što se ovim prijedlogom nudi je slijedeće:
- Zona se dijelu u dva dijela, podijela se vrši od zamišljene osi prvog tunela i formira se južna manja zona gdje bi došla mala rekreacijska sportska dvorana, te sjeverna veća zona gdje bi bio lociran polivalentni objekt
- Objekt bi sadržavao natkriveni parking u obliku javne garaže, dijelom podrumski, dijelom nadzemni na nivou prizemlja i prvog kata. Podrumska etaža se proteže ispod cijele zone, dakle i ispod dvorane.
- U prostoru između dvorane i glavnog objekta na nivou drugog kata formira se trg sa kojeg se ulazi u lobby koji se proteže kroz ovu i slijedeće dvije etaže. Iz njega se ulazi u veliki restoran od cca 600m2, ili na slijedeća tri kata gdje je organiziran hotel. Trg se pješačkim mostom nastavlja preko ceste na drugi trg koji se formira uz rijeku. Podzemna garaža je također podhodnikom povezana sa istim trgom uz Cetinu
- Hotelske sobe su orijentirane dijelom prema rijeci, a dijelom prema planini i nalaze se na trećem, četvrtom i petom katu. Osim redovnim vertikalnim komunikacijama te tr etažu su spojene i središnjom rampom natkrivenom staklenim krovom koja vodi do sjeverne fasade objekta, te kroz nju prodire i u obliku konzolne platforme formira vidikovac s kojeg se mogu pratiti penjači po planini i njihov napredak
- Sa trga na drugom katu se ulazi i u postrojenje i donju stanicu žičare koja vodi do Fortice
- Gornja stanica žičare nalazi se u usjeku iza Fortice, kompletno ukopana u teren sa zelenim krovom, sa popratnim sadržajima sanitarnih prostorija, suvenirnicom i malim caffe barom
- Lijeva obala rijeke se kultivira i formira u obliku rive. Ona je produžetak šetnice koja bi se uredila od prostora uz Stari grad. Služila bi kao ukrcajna platforma za brodove koji voze u Radmanove Mlinice
- Na vrhu uređene rive formira se kolni pristup u rijeku što bi omogučilo turističkim amfibijskim vozilima da se uključe u ponudu grada
Promet
Sa glavne gradske prometnice koja vodi prema Radmanovim Mlinicama odvajanje se vrši neposredno nakon prvog tunela trećom trakom koja vodi do kružnog toka. Sa kružnog toka je ulaz u garažu na nivou prizemlja. U njoj je prostor organiziran dvosmjerno, a na sjevernom kraju su dvije spiralne rampe koje vode u podrum ili na kat. Uključivanje na glavnu prometnicu je preko istog kružnog toka. Srednjom trećom trakom odvaja se pak promet sa glavne ceste do zapadnog dijela kompleksa, novouređene rive. Tu se organizira parkiralište za autobuse i za male automobile. Sa spomenutog kružnog toka nastavlja se ogranak za pristup obiteljskim kućama koje se zadržavaju, te svakodnevni i interventni pristup sportskoj dvorani. Sa glavne ceste iza glavnog objekta je još jedan odvojak za opskrbu restorana, i interventni pristup strojarnici žičare i hotelu.
Oblikovni pristup
Cijeli kompleks se oblikovno rotira oko kosog jarbola koji se nalazi točno u sijecištu dvije zamišljene prostorne osi prvog tunela i vetikalne osi glavnog objekta. U težištu kružnog toka iz poda izvire jedna kosa vertikala koja prodire kroz trg na drugom katu i nadvisuje cijeli kompleks. Njegova je funkcija osim oblikovna i konstruktivna jer nosi jedra koja natkrivaju gornji trg, te služi kao upora sajlama na kojima je razapet pješački most preko ceste.
Pojavnost objekta je usklađena sa lokacijom, zgrada nije tretirana kao gradska nego kao intervencija u prirodni okoliš i radi svojih gabarita koje nije tako lako sakriti i koji će na prvi pogled lokalnim stanovnicima izgledati preveliki jer su navikli na prazninu, htjela je biti što manje primjetna i uklopljena u boje, materijale i oblike koje ju okružuju. Osnovna boja fasade je siva kao odraz planine, glavna fasada prema cesti horizontalno je rašlanjena na zone koje definiraju namjenu na katovima iza, restoranski kat je obložen ritmom vertiklanih drvenih lameliranih greda koje su ritam pronašle u trstikama uz rijeku. Prvi red soba je obložen fasadnim panelima koji imaju strukturu oksidiranog metala u zelenim nijansama, dok je drugi red obložen panelima u imitaciji boje drva, ali i boje niša u planini poviše koje su nastale prirodnom erozijom stijenskog masiva.
Svi krovovi bili bi zeleni travnati, kao i teniski tereni na vrhu dvorane.
Žičara je glavna atrakcija cijelog kompleksa. Omiš je onima koji prvi put u njega dođu najviše prepoznatljiv po planinama koje se nad njim nadvisuju i postavom žičare veći broj turista bi osjetio adrenalin koji pruža pogled na nadmorskoj visini od cca 300 m na kojoj se nalazi Fortica.
Zaštita prirode i kulturnih dobara
Sve faze intervencije u izvedbi cijelog kompleksa izvodile bi se timski, u suradnji sa svim specijaliziranim stručnjacima. Poseban naglasak dao bi se na očuvanje šume. Trasa žičare bi se pažljivo ispitala i sa minimalnim brojem stupova ugradila u lokaciju. Donja stanica sa svim svojim popratnim strojarnicama i utezima bila bi dio glavnog objekta, a gornja stanica bi bila kompletno utisnuta u visoravan i usjek koji gore postoje na udaljenosti od cca 100m od same tvrđave. Cijeli gornji objekt bi bio nakon izgradnje ponovo zatrpan terenom i zasađen autohtonim biljkama. Od iskrcajnog punkta do kule bi vodile kamene staze i rampa za osobe smanje pokretljivosti po terenu. Sama mikrolokacija izlaska bi se utvrdila u suradnji sa Konzervatorkim odjelom. Cijela trasa žičare bila bi propisno protupožarno zaštićena.
Sama kula narodnog imena Fortica, a službenog imena Stari Grad, također bi doživila velike kozmetičke intervencije, naravno u suradnji sa konzervatorima, jer je sad u prilično nedefiniranom stanju. Sve volonterske popravke koje je doživila u zadnje vrijeme sada bi tebalo uz pomoć kapitala stručno usmjeriti i dovesti do kraja na ponos cijelom Novom gradu u podnožju.
Pokazatelji glavnih ostvarenih vrijednosti
- Parking za 300 automobila i 10 autobusa
- Restoran za 400 sjedećih mjesta
- Obala za ukrcaj za 25 brodica
- Hotel sa 4* sa 80 dvokrevetnih soba
- Žičara
- Aktiviranje kompletnog potencijala tvrđave Stari Grad
Zaključak
Postoje mjesta na kojima priroda nudi svoju energiju, da se zajedno sa onom ljudskom stvori sinergija koja opija svojom snagom i stvara žarišta neponovljive ljepote i suživota. Omiš je grad koji ima perspektivu živjeti od turizma. Planova je sada jedna od nekoliko najatraktivnijih, a zapuštenih gradskih djelova koji žude za privođenjem svrsi.
Velika i iskrena želja ovog investitorskog tima je da se kroz izmjenu Prostornog Plana Općine Omiš ostvare legalne zakonske pretpostavke da se ponuđeni sadržaj izrealizira na opće dobro. Svjesni dugog puta ka konačnom cilju predlažemo da se put počne prvim korakom, uvrštavnjem ovog sadržaja u Plansku dokumentaciju, da se dalje može ići u druge korake rješavanja vlasništva i ishođenju potrebnih dozvola i suglasnosti.
U prilogu je inicijalno projektno rješenje. Cilj je jasan ovom timu, tim će se obogaćivati sa dodatnim članovima koji će svak u svom segmentu doprinijeti da grad Omiš prestane živiti na staroj slavi bez napretka, nego da slijedi pozitivne svjetske primjere služeći na ponos svojim precima i cijeloj Hrvatskoj.